POVIJEST BJELOVARA KROZ PRIČU O ZABRANJENOJ LJUBAVI I OBITELJSKOJ DRAMI U INTRIGANTNOM ROMANU „CRNO TIJELO“
Zabranjena ljubav, obiteljske drame, ambicije i sudbine malih ljudi kao taoca političkog i društvenog sustava u jednom od najmračnijih razdoblja u povijesti Hrvatske, doba osnutka NDH. Kratak je to opis novog povijesnog romana Crno tijelo koji potpisuje talentirana autorica Marijana Dragičević.
Radnja romana odvija se u njezinom rodnom Bjelovaru i isprepletena je mnogim znanstvenim i povijesnim činjenicama kroz priču o mladoj Sidoniji Brombauer, 15-godišnjoj gimnazijalki iz rubnog dijela Bjelovara, Mlinovca. Sidonija tamo živi s obitelji, ocem, maćehom, starijim bratom Ivanom i dvije mlađe sestre. Kada nije u školi, pomaže baki Ani koja ima gostionicu u gradu, a u slobodno vrijeme fascinira je fizika koju bi jednog dana željela studirati. Sida je ambiciozna i odlučna, a to je vidljivo i iz njezinog svojevrsnog bunta u ono vrijeme – želi nositi hlače i odlučna je u tome.
Kada započinje Drugi svjetski rat, Sidonijin svijet iz temelja se mijenja – škola postaje njemački vojni stožer, ulice grada mijenjaju imena, gubi prijateljice, suočava se sa smrću oca, otkriva kako njezina baka skriva Židove na tavanu… Jedino svjetlo na kraju tunela predstavlja joj Stjepan, profesor fizike koji je podstanar kod njezine bake. Uskoro se zbližavaju, a zbog političko-društvenog konteksta ondašnjeg vremena, svoju ljubav primorani su skrivati. Jednoga dana Stjepan nestaje, a Sida u obližnjoj šumi pronalazi dio njegovog lančića.. Svoj put odluči nastaviti u Njemačkoj, točnije u Heidelbergu, gradu u kojem je svojevremeno i Stjepan studirao. I Sida upisuje studij fizike, a glavna opsesija postaje joj dovršetak Stjepanove knjige o crnom tijelu.
Roman na 222 stranice nudi jedinstven pogled na grad Bjelovar i dosad neispričanu priču o promjenama u gradu za vrijeme NDH.
„Dio radnje temeljen je na životu moje bake, koja mi je ispričala mnogo iz svoje mladosti. Jednom riječju, roman je spoj povijesti, znanosti i osobne drame“, istaknula je Marijana Dragičević.
Premda prožet povijesnom tematikom, roman je izrazito pitak i zanimljiv, što ističu i književni kritičari, ali i poznati hrvatski književnici.
„Marijana Dragičević ovaj nam put nudi vrstan povijesni roman koji se bavi takozvanim endehazijskim vremenima. U središtu je intrigantna priča o tajnoj ljubavi mladog profesora i njegove malodobne učenice. U rigidnom endehazijskom zakonodavstvu takav je krimen morao predstavljati itekako opasan ćudoredni rizik za njegove protagoniste. Glavna junakinja plijeni osebujnošću svog stava, pobornica je ženskih prava, malograđanska ponašanja prezire, brakovi iz sitnih interesa su joj grozni, a zlouporaba vjere radi stjecanja osobne koristi krajnje odiozna. Stjepan, podstanar u gostionici i malenom pansionu Sidine bake Ane, heidelberški je đak, profesor fizike, koji će taj predmet predavati i Sidi. Igrom zlosretne sudbine tajna Stjepanova i Sidina ljubavnog odnosa izići će na vidjelo i to će uzrokovati niz zlosretnih peripetija kojima nas autorica veoma sugestivnom prozom te promjenom i ubrzavanjem pripovjednog ritma vodi ka zadnjoj stranici“, istaknuo je Goran Tribuson.
Inače, Marijana Dragičević autorica je nekoliko uspješnih knjiga, među kojima su Rock strana bajke, Tajna gudovačke pisanice, Špalir za raj, Marej u Jezogradu i Krojačke kronike. Svestrana spisateljica rođena je u Bjelovaru 1989. godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Kasnije je magistrirala povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završenog stručnog osposobljavanja i položenog stručnog ispita za kustosa, zaposlena je kao kustosica u Arheološkom odjelu u bjelovarskom muzeju, gdje je danas i ravnateljica. Odmalena „guta“ knjige – prve su joj čitali djed i baka, a nakon njih prešla je na dječje romane. Najdraži joj je književnik Dostojevski, a slijede Victor Hugo, Mihail Bulgakov, Emile Zola, Albert Camus, te od domaćih autora Goran Tribuson.
FOTO: PROMO
