U modelu s približno 25.000 birača po izbornoj jedinici Studentska lista osvojila bi 181 od 254 mandata i pobijedila u 61 od 63 beogradske izborne jedinice
Studentska lista bi s glasovima osvojenima 25. listopada imala više od 71 posto zastupničkih mjesta kada bi se zastupnici birali prema većinskom modelu s približno jednakim brojem birača u svakoj izbornoj jedinici. To pokazuje nova analiza istraživačke kuće Latenta, predstavljena uoči prve sjednice novog saziva Narodne skupštine, zakazane za 17. studenoga.
U ovom modelu, koji podrazumijeva da Srbija prestane biti jedna izborna jedinica, Studentskoj listi pripao bi 181 od ukupno 254 mandata, što je više od dvotrećinske većine. Prema proporcionalnom sustavu, primijenjenom na listopadskim izborima, osvojila je 140 od 250 zastupničkih mjesta. Simulacija polazi od približno 25.000 birača po zastupniku, zbog čega su manje susjedne općine spojene, a veći gradovi podijeljeni na više izbornih jedinica. U svakoj od njih jedan mandat dobiva lista s najvećim brojem glasova.
Posebno se ističe Beograd, koji bi prema takvoj podjeli imao 63 zastupnika. Studentska lista pobijedila bi u 61 beogradskoj izbornoj jedinici. Na razini cijele zemlje, u 62 od 254 izborne jedinice njezina prednost pred listom okupljenom oko SNS-a bila bi veća od 30 postotnih bodova, ponajprije u velikim gradovima.
Kako u analizi objašnjava Mihajlo Popesku, osnivač i direktor Latente, u ovakvom većinskom sustavu pobjeda za jedan glas i pobjeda za deset tisuća glasova donose po jedan mandat. Zato na sastav parlamenta snažno utječe način određivanja granica izbornih jedinica.
Predstavljeni model jedan je od triju scenarija iz analize i predstavlja preračun postojećih rezultata, uz pretpostavku da bi birači glasali jednako. Promjena sustava mogla bi promijeniti kandidate, koalicije i odluke birača. Iz modela su izostavljena 86.623 glasa iz inozemstva i ustanova za izvršavanje kaznenih sankcija jer ih nije moguće rasporediti prema prebivalištu birača.
Analiza se nadovezuje na Latentinu predizbornu studiju, u kojoj je svih sedam modela predviđalo pobjedu Studentske liste i prelazak izbornog praga samo dviju lista koje ne predstavljaju nacionalne manjine. Prosjek modela, odnosno Latentina središnja procjena, predviđao je 52,3 posto potpore birača Studentskoj listi, 35,9 posto listi okupljenoj oko Aleksandra Vučića te 1,9 posto SPS-u. Procjene su objavljene u 20:01, minutu nakon zatvaranja birališta, prije objave prvih preliminarnih rezultata. Unaprijed odabrani konzervativni model C podcijenio je prednost Studentske liste, što je Latenta također analizirala i objavila.
Istraživanje rasvjetljava i strukturu te potpore. Prema anketnim procjenama usklađenima s konačnim rezultatima, 36 posto glasova Studentske liste došlo je od birača koalicije Srbija protiv nasilja iz 2023. godine, dok je četvrtina glasova došla od bivših apstinenata i birača koji su prvi put izašli na izbore. Studentska lista uspjela je pridobiti i značajan dio birača SNS-a (oko 12 posto), kao i SPS-a (40 posto).
Predizborna internetska anketa provedena je od 23. do 25. listopada na uzorku od 1.189 punoljetnih građana, uz dodatne, posredno prikupljene podatke o 134 osobe starije od 65 godina. Latenta je studiju provela u suradnji s prof. Slobodanom Tomićem sa Sveučilišta u Yorku. Izvješće, podaci i programski kod dostupni su na stranici polling2026.latenta.com.
FOTO: PRESS
