PIŠE: Goran Vujasin, stručnjak za digitalno oglašavanje i vlasnik agencije Loomis
Zamislite sljedeću situaciju. Tražite novi restoran, frizerski salon ili webshop. Google izbaci naziv koji vam zvuči zanimljivo, lokacija vam odgovara, kliknete na Instagram i ondje vas dočeka zadnja objava iz kolovoza 2022. godine.
Što vam prvo prolazi kroz glavu?
U tom trenutku rijetko tko staje i razmišlja racionalno. Većina ljudi ne traži objašnjenja niti kontekst. Dojam se formira brzo i gotovo instinktivno. Nešto u tom brendu jednostavno ne ulijeva povjerenje.
Gotovo nitko neće pomisliti: “Sigurno su izvrsni, samo nisu aktivni na društvenim mrežama.”
Način na koji brend danas izgleda na društvenim mrežama postao je sastavni dio njegove vjerodostojnosti. Kao što kod prvog susreta s osobom podsvjesno reagiramo na urednost i način komunikacije, tako jednako brzo stvaramo mišljenje o poslovanju. Dovoljno je nekoliko sekundi i nekoliko objava da se taj dojam učvrsti.
Društvene mreže odavno nisu dodatak poslovanju. One su jedna od prvih dodirnih točaka između brenda i potencijalnog kupca – vrlo često ona koja prethodi web stranici, upitu ili kupnji.
Unatoč tome, mnogi brendovi i dalje ih tretiraju kao sporednu aktivnost. Imaju web stranicu, logo i proizvod pa prisutnost na društvenim mrežama ostaje neredovita, nedosljedna ili potpuno zanemarena. U praksi je to propuštena prilika da se izgradi povjerenje prije nego što je kontakt uopće ostvaren.
Problem je što današnji kupci ne kupuju isključivo proizvod ili uslugu. Oni kupuju osjećaj sigurnosti, profesionalnosti i kontinuiteta. U okruženju velike konkurencije upravo su društvene mreže prostor u kojem se taj osjećaj najbrže gradi.
Tu dolazimo do jedne od najčešćih zabluda: “Nemamo što objavljivati.”
U stvarnosti, sadržaja gotovo uvijek ima. Samo se poslovanje često ne promatra očima publike. Ljude zanima kako radite, kako razmišljate, kako izgleda dio procesa, koje probleme rješavate i kakva iskustva imaju vaši klijenti. Ne traži se savršenstvo, već prisutnost i dosljednost.
Druga česta zabluda je uvjerenje da je bolje ne objaviti ništa nego objaviti nešto “nedovoljno dobro”. Publika, međutim, ne analizira sadržaj istim kriterijima kao sam brend. Ono što mi doživljavamo kao nesavršeno, publici je često sasvim prihvatljivo. Ljudi ne traže savršenu produkciju, već potvrdu da je brend aktivan i da iza njega stoje stvarni ljudi.
Današnji kupci traže sigurnost, a sigurnost proizlazi iz dojma da je netko prisutan, ažuran i uključen u tržište. Kada naiđu na profil koji godinama nije aktivan, njihova odluka nije rezultat detaljne analize, već brze emocionalne procjene. I ona vrlo često ide u smjeru nepovjerenja.
Veliki i prepoznatljivi brendovi, bez obzira na količinu posla ili razinu prepoznatljivosti, ne zanemaruju društvene mreže. Njihova prisutnost nije znak viška vremena, već svjesnog upravljanja percepcijom vlastitog brenda.
Mnoge poslovne prilike izgube se i prije nego što dođe do stvarnog kontakta. Netko otvori profil, ne pronađe znakove aktivnosti te u nekoliko sekundi odluči potražiti alternativu.
Poanta nije u tome da svi moraju postati influenceri. Poanta je u tome da brend mora izgledati kao da postoji – danas, sada i ovdje. Tišina se rijetko doživljava kao strategija, a gotovo uvijek kao slabost.
Briga o društvenim mrežama nije estetsko pitanje niti prolazni trend. Ona je dio osnovne poslovne odgovornosti i vrlo konkretan interes svakog brenda koji želi ostati relevantan.
Biti prisutan danas nije prednost.
To je minimum koji tržište očekuje.
TEKST NAPISAO: Goran Vujasin, stručnjak za digitalno oglašavanje i vlasnik agencije Loomis
Sve Goranove priče pročitajte na OVOM LINKU! Tekst preuzet s portala redakcija.hr
FOTO: Dejan Tatomir
Naslovna foto: Photo by bruce mars on Unsplash
